Overview
U 2022. godini neposredna potrošnja energije u Hrvatskoj iznosila je oko 6,8 Mtoe, što je 13 % više u odnosu na 2000. godinu. Sektor kućanstva je bio najveći potrošač energije u 2022. godini; potrošnja u ovom sektoru ostala je otprilike na istoj razini u razdoblju od 2000. do 2022. godine. Neposredna potrošnja energije u prometnom sektoru i sektrou usluga povećala se za 1,9 % odnosno 2% godišnje u razdoblju od 2000. do 2022. godine. U međuvremenu, potrošnja energije u industrijskom sektoru smanjila se za 0,7% godišnje u istom razdoblju. Ukupna potrošnja energije u zgradama, što uključuje i stambeni i sektor, povećavala se za 0,5% godišnje kroz promatrano vremensko razdoblje.
Figure 1: Final energy consumption by sector (with climatic corrections)
Source: ODYSSEEOd 2000. do 2022. godine energetska učinkovitost za krajnje potrošače, mjerena ODEX-om, povećala se za 21 % (1,1 % godišnje). Najveći porast koristi energetske učinkovitosti postignut je u sektoru industrije (2,1 % godišnje), a slijede ga sektor kućanstva (1,2 % godišnje); trendovi u tim sektorima mogu se objasniti uvođenjem raznih propisa i financijskih poticaja. Napredak energetske učinkovitosti bio je znatno sporiji u sektoru prometa i usluga (0,4% odnosno 0,3% godišnje).
Figure 2: Technical Energy Efficiency Index
Source: ODYSSEEIntegrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje do 2030. godine nadovezuje se na postojeće nacionalne strategije i planove. Najvažniji ciljevi koje Plan zadaje za 2030. godinu su: 1) Smanjenje emisije stakleničkih plinova za ETS sektor, u odnosu na 2005. godinu za 62 %; 2) Smanjenje emisije stakleničkih plinova za sektore izvan ETS-a, u odnosu na 2005. godinu za 16,7 %; 3) Udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije bi trebao iznositi 42,5 %; 4) Udio OIE u neposrednoj potrošnji energije u prometu bi trebao iznositi 24,6 %; 5) Potrošnja primarne energije (ukupna potrošnja energije bez neenergetske potrošnje) bi trebala iznositi 336,9 PJ; 6) Neposredna potrošnja energije bi trebala iznositi 246,2 PJ.
Table 1: Sample of cross-cutting measures
| Measures | NECP measures | Description | Expected savings, impact evaluation | More information available |
|---|---|---|---|---|
| Smanjenje ugljičnog otiska pojedinca promjenom životnih navika | Yes | Promjenom životnih navika i stilova pojedinaca i društva može se ostvariti značajno smanjenje potrošnje resursa i emisije stakleničkih plinova. Stoga je cilj ove mjere potaknuti promjene potrošačkih navika, prehrambenih navika u smjeru uključivanja/korištenja više hrane biljnog porijekla, navika vezanih za prijevoz i putovanja, načina korištenja i posjedovanja raznih uređaja u kućanstvima itd. što se može izraziti kroz smanjenje ugljičnog otiska pojedinca. Međutim, kako bismo promijenili svoje navike, moramo biti svjesni utjecaja našeg vlastitog ugljičnog otiska i znati kako ga smanjiti. Uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu. Povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani doprinosi se boljem zdravlju te se mogu ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode i energije. Stoga se predlaže provođenje aktivnosti koje će educirati i potaknuti građane na promjenu životnih i prehrambenih navika i usvajanje energetski učinkovitih praksi. | Promjena navika u smjeru povećanja (energetske) učinkovitosti, održivog/ kružnog korištenja resursa, materijala i proizvoda; Pozitivni učinci na zdravlje ljudi; Osvještavanje osobne uloge u promjeni te prelijevanje u druge aspekte profesionalnog života i donošenja odluka te u konačnici ublažavanje klimatskih promjena kroz smanjenje emisija stakleničkih plinova osobnog ugljičnog otiska. | Link |
| Unaprjeđenje održivosti urbanih sredina | Yes | Cilj ove mjere je potaknuti gradove i općine da projekte revitalizacije i razvoja novih urbanih sredina temelje na principima održivosti. Prvi korak u ostvarenju ovog cilja bio je izrada Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.-2030. i Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.-2030., koji su usvojeni na Vladi Republike Hrvatske u prosincu 2021. godine, a predstavljaju nacionalni okvir za razvoj održivosti u urbanim područjima. Programima se žele unaprijediti ekološke, gospodarske i društvene koristi održivog razvoja, kroz povećanje energetske učinkovitosti zgrada, razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, smanjenje temperature u područjima toplinskih otoka te kroz poticanje mjera kružnosti kod planiranja novih zgrada, ponovno korištenje napuštenih i/ili zapuštenih postojećih prostora i zgrada, smanjenje količine građevinskog otpada u urbanim područjima. | Smanjenje toplinskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog i stambenog sektora i povećanje korištenja OIE te posljedično smanjenje emisija CO2. | Link |
| Certifikacija uklanjanja ugljika | Yes | Certifikacija uklanjanja ugljika treba omogućiti značajno povećanje uklanjanja ugljika kako bi se postigao cilj klimatski neutralne Unije do 2050. godine te će pomoći u postizanju ambicioznog klimatskog cilja EU-a. Sustav certifikacije uklanjanja ugljika je dobrovoljan, te se potiču aktivnosti uklanjanja ugljika, a posebno se prepoznaje važnost nagrađivanja šumoposjednika, poljoprivrednika i upravitelja zemljišta za njihove ekološke ambicije na razini njihovog gospodarstva. Prijedlog uredbe će pomoći i poduzećima u izvješćivanju u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti te pružiti veću transparentnost tvrdnjama javnih i privatnih organizacija o klimatskoj neutralnosti kako bi se izbjegao manipulativni zeleni marketing. Republika Hrvatska će razvijati ovu mjeru u skladu s napretkom okvira koji priprema Europska komisija. | Certificirane jedinice za aktivnosti uklanjanja ugljika i smanjenja emisija. | Link |
Buildings
U 2022. godini grijanje prostora činilo je oko 69 % neposredne potrošnje energije sektora kućanstva, specifična električna energija 13 %, grijanje vode 10 %, kuhanje 6 %, a hlađenje prostora oko 2 %. Između 2000. i 2022. godine specifična električna energija porasla je za 10 % (0,4 % godišnje) te za grijanje vode za 3 % (0,1 % godišnje). Nasuprot tome, potrošnja za kuhanje smanjila se za 22% (1,1% godišnje).
Figure 3: Energy consumption of household space heating per m2 (with climatic corrections)
Source: ODYSSEEFigure 4: Energy consumption per dwelling by end-use (except space heating)
Source: ODYSSEENeposredna potrošnja energije stambenih zgrada bila je u 2022. godini gotovo na istoj razini kao iu 2000. godini. To je rezultat dva suprotna trenda. Povećana udobnost (više uređaja po stanu i veći domovi) pridonijela je povećanju potrošnje za 0,86 odnosno 0,59 Mtoe, dok je ušteda energije smanjila potrošnju za (0,7 Mtoe). Ostali učinci, koji se uglavnom mogu protumačiti kao promjena u ponašanju grijanja, također neutraliziraju učinak pokretača na rast potrošnje (-0,78 Mtoe).
Figure 5: Main drivers of the energy consumption variation in households
Source: ODYSSEEIzmeđu 2000. i 2022. godine potrošnja energije po zaposleniku povećavala se za 0,7 % godišnje. Potrošnja električne energije po zaposleniku povećavala se za 2 % godišnje u istom razdoblju, kao rezultat široke distribucije IT-a i električnih uređaja u uredima.
Figure 6: Energy and electricity consumption per employee in services (with climatic corrections)
Source: ODYSSEESukladno članku 2.a Direktive 2018/844 o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada, RH je donijela Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (29. sjednica VRH, 14. prosinca 2020.), s planom mjera i pokazateljima za 2030., 2040. i 2050. godinu. Stopa obnove zgrada prema tekstu Dugoročne strategije u razdoblju od 2021. – 2030. godine raste s aktualnih 1 % godišnje na 3 % godišnje u 2030. godini, te se podiže na 3,5 % u razdoblju do 2040. godine i 4 % do 2050. godine. Povećana stopa obnove navedena u Dugoročnoj strategiji rezultat je značajno niže stope rušenja zgrada. Iako napuštene zgrade ne opterećuju energetski sustav, cilj dekarbonizacije cjelokupnog fonda zgrada do 2050. godine zahtijeva obnovu neiskorištenih zgrada, što zahtijeva povećanje napora u obnovi u odnosu na novogradnju.
Table 2: Sample of policies and measures implemented in the building sector
| Measures | NECP measures | Description | Expected savings, impact evaluation | More information available |
|---|---|---|---|---|
| Promoviranje dekarbonizacije i primjene načela prvenstva energetske učinkovitosti (energy efficiency first) u zgradarstvu | Yes | Cilj je putem radionica i Otvorenog dijaloga partnera stvoriti široku mrežu povezanih stručnjaka koji su spremni na dijalog i doprinos dekarbonizaciji fonda zgrada do 2050. godine. Otvoreni dijalozi partnera okupljaju predstavnike državne i lokalne samouprave, akademske zajednice i stručne javnosti, građevinskog i energetskog sektora te pratećih industrija na tematskim radionicama koje organizira Ministarstvo. Ovom mjerom povećava se razina svijesti o prednostima energetske učinkovitosti s posljedičnom promjenom ponašanja i smanjenjem potrošnje energije primjenom konkretnih mjera. Služiti će kao podrška regulatornoj mjeri za izgradnju i obnovu zgrada kao i promotivnoj mjeri koja će rezultirati mjerljivo smanjenje potrošnje energije, veće korištenje OIE i izbjegnute emisije CO2. Važno je istaknuti povećanje stručnih kapaciteta za provedbu mjera energetske učinkovitosti. | Povećanje razine svijesti o koristima energetske učinkovitosti. | Link |
| Program energetske obnove višestambenih zgrada | Yes | Predviđa se nekoliko kategorija obnove (integralna energetska obnova, dubinska obnova, sveobuhvatna obnova) i tri modela provedbe (obnova višestambenih zgrada neoštećenih u potresu, obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu, financijska potpora građanima u riziku od energetskog siromaštva). Snažnije je potrebno poticati obnovu do nZEB standarda. | Procijenjene uštede u neposrednoj potrošnji u 2030. iznose 1,87 PJ (44,6 ktoe; 518 GWh); procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 125 ktCO2); kumulativne uštede energije u razdoblju 2021.- 2030. 8,45 PJ (202 ktoe; 2.35 TWh); kumulativno smanjenje emisija CO2 u razdoblju 2021.-2030. 566 ktCO2. | Link |
| Program energetske obnove obiteljskih kuća | Yes | Program je potrebno koncipirati kao nastavak provedbe Programa energetske obnove obiteljskih kuća iz razdoblja od 2014. do 2020. godine, uz sufinanciranje iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Potrebno je osigurati kontinuiranu provedbu obnove obiteljskih kuća obnovom javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava svake godine u razdoblju 2021.-2030. Ovom mjerom smanjuju se toplinske potrebe i potrošnja energije u obiteljskim kućama te povećava korištenje OIE i posljedično smanjuje emisija CO2. | Procijenjene uštede u neposrednoj potrošnji u 2030. iznose 4,47 PJ (107 ktoe; 1.242 GWh); procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 299 ktCO2; kumulativne uštede energije u razdoblju 2021.-2030. 20,26 PJ (484 ktoe; 5.6 TWh); kumulativno smanjenje emisija CO2 u razdoblju 2021.-2030. 1.356 ktCO2. | Link |
| Program energetske obnove zgrada javnog sektora | Yes | Mjera predstavlja nastavak provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora iz razdoblja 2016. do 2020. Odlukom Vlade RH usvojen je Program energetske obnove javnog sektora za razdoblje do 2030. godine („Narodne novine“, br. 41/22.). Ovom mjerom smanjuje se potreba za toplinom i potrošnja energije u zgradama javnog sektora te povećava korištenje OIE i posljedično smanjuje emisija CO2. | Procijenjene uštede u 2030. 1,69 PJ (40 ktoe); procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 46,5 ktCO2e; kumulativne uštede energije u razdoblju 2021.-2030. 9,3 PJ (222 ktoe); kumulativno smanjenje emisija CO2 u razdoblju 2021.-2030. 264 ktCO2e | Link |
| Program energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra | Yes | Zaštićene zgrade u smislu ovog Programa su one koje se mogu svrstati u dvije kategorije: Pojedinačno zaštićena kulturna dobra (pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi) i zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Ovom mjerom bi se smanjile toplinske potrebe i potrošnja energije u zgradama sa statusom kulturnog dobra te povećala uporaba OIE i posljedično smanjila emisija CO2. | Procijenjene kumulativne uštede u razdoblju do 2030. 6,32 PJ (150 ktoe); procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 245 ktCO2e. | Link |
| Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru | Yes | Temelj mjere je informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE). Cilj je obuhvatiti i redovno pratiti ISGE-om sve zgrade javnog sektora i sustave javne rasvjete do kraja 2030. godine. Mjerom se smanjuje potrošnja energije u javnim zgradama te mijenjaju navike i ponašanje korisnika zgrada javnog sektora. | Procijenjene uštede u 2030. 0,2 PJ (4,8 ktoe); procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 5,5 ktCO2e; kumulativne uštede energije u razdoblju 2021.- 2030. 1,9 PJ (45 ktoe); kumulativno smanjenje emisija CO2 u razdoblju 2021.-2030. 54 ktCO2e. | Link |
Transport
Cestovni promet u 2022. godini predstavlja udio veći od 90 % ukupne neposredne potrošnje energije u prometu. Vodni promet zauzima udio od oko 2,4 %, željeznički oko 1,8 %, a zračni promet oko 0,4 %.
Figure 7: Transport energy consumption by mode
Source: ODYSSEEPrijevoz putnika (mjereno u putničkim kilometrima) porastao je za 13 % između 2000. i 2022. godine To povećanje uglavnom je zabilježeno u cestovnom prometu, dok se željeznički promet putnika smanjio. Struktura putničkih kilometara u Republici Hrvatskoj pokazuje da je primarni oblik u prijevozu tereta i putnika cestovni promet.
Figure 8: Modal split of inland passenger traffic
Source: ODYSSEEUkupni prijevoz robe (mjereno u tonskim kilometrima) značajno se povećao, oko 46 % (1,7 % godišnje), između 2000. i 2022. godine. Što se tiče ukupnog prijevoza robe, cestovni i željeznički promet povećani su za 23 %, odnosno 97 %.
Figure 9: Modal split of inland freight traffic
Source: ODYSSEEPotrošnja energije u prometu povećala se za oko 51 % od 2000. do 2022. godine. Rast potrošnje energije uglavnom je potaknut povećanjem putničkog i robnog prometa , koji je malo kompenziran uštedama energije. Ostali utjecaji također su sudjelovali u većoj potrošnji energije.
Figure 10: Main drivers of the energy consumption variation in transport
Source: ODYSSEEU sektoru pometa, politika energetske učinkovitosti Republike Hrvatske usmjerena je na omogućavanje okvira za korištenje alternativnih goriva i na potporu korištenju učinkovitijih vozila. To se uglavnom provodi kroz fiskalnu politiku (posebni porez na motorna vozila) i financijske poticaje za učinkovitija vozila te za razvoj infrastrukture za korištenje alternativnih goriva, posebice u području e-mobilnosti.
Table 3: Sample of policies and measures implemented in the transport sector
| Measures | NECP measures | Description | Expected savings, impact evaluation | More information available |
|---|---|---|---|---|
| Regulatorni instrumenti za poticanje čišćeg prometnog sustava | Yes | Cilj mjere je potaknuti promjene u prometnom sustavu kojima će se smanjiti zagađenje okoliša i postići održiviji prometni sustav. Ova mjera uključuje primjenu regulatornih instrumenata kao što su propisi, standardi i porezi koji će potaknuti upotrebu vozila s manjim emisijama i povećati korištenje javnog prijevoza, pješačkih i biciklističkih staza. Mjera rezultira uštedom energije, smanjenjem emisije CO2, smanjenjem emisije onečišćujućih tvari, ubrzanjem razvoja tržišta alternativnih energenata, povećanjem udjela OIE u finalnoj potrošnji energije u prometu te povećanjem udjela vozila na pogon alternativni izvori energije u cestovnom prometu. | Link | |
| Program sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativna goriva i razvoja infrastrukture za alternativna goriva u cestovnom prometu | Yes | U kontekstu sufinanciranja projekata čišćeg prometa, definirat će se posebne linije sufinanciranja za specifične namjene i to za kupnju vozila svih kategorija s pogonom na alternativne izvore energije. | Procijenjene uštede u 2030. 0,74 PJ; procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 362 ktCO2e; kumulativne uštede energije u razdoblju 2021.-2030. 2,76 PJ; kumulativno smanjenje emisija CO2e u razdoblju 2021.-2030. 1533 ktCO2e. | Link |
| Unaprjeđenje sustava javnog prijevoza i promicanje održivog integriranog prometa | Yes | Cilj mjere je promoviranje održivog razvoja gradskih prometnih sustava i to kroz optimiranje logistike prijevoza tereta te inteligentno upravljanje javnim parkirnim površinama, uvođenje platforma za integrirani prijevoz putnika, uvođenje car-sharing sustava u gradovima, uvođenje nisko-emisijskih zona u gradovima, uvođenje sustava javnih gradskih bicikala i izgradnje pripadajuće biciklističke infrastrukture, inteligentno upravljanje u prometu (nadogradnja, prilagodba i zamjena zastarjelih signalnih uređaja i opreme, ugradnje napredne prometne opreme i inteligentnih semafora opremljenih autonomnim sustavom napajanja iz obnovljivih izvora, izgradnje i opremanja središnjih operativnih centara za nadzor i upravljanje raskrižjima s postavljenim semaforima). | Procijenjene uštede u 2030. 0,74 PJ; procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 362 ktCO2e; kumulativne uštede energije u razdoblju 2021.-2030. 2,76 PJ; kumulativno smanjenje emisija CO2e u razdoblju 2021.-2030. 1533 ktCO2e. | Link |
| Razvoj energetski učinkovitog pomorskog prometa i prometa unutarnje plovidbe | Yes | Mjera podrazumijeva poticanje izgradnje sustava za opskrbu električnom energijom s kopna za brodove za plovidbu morem i za plovila unutarnje plovidbe. | 80 MVA instalirane OPS snage, te instalirana infrastruktura u 7 morskih luka i 4 luke unutarnjih plovnih putova. | Link |
| Razvoj energetski učinkovitog željezničkog prometa | Yes | Ovom mjerom se utvrđuje cilj da se na dionicama željezničkih pruga osnovne i sveobuhvatne TEN-T mreže čija elektrifikacija nije moguća iz tehničkih ili troškovnih razloga, izgradi primjeren broj postaja za opskrbu električnom energijom ili vodikom elektromotornih vlakova s baterijskim sustavom pohrane i vlakova s pogonom na vodik. Ovom će se mjerom poboljšati ekonomska i financijska održivost javne željezničke infrastrukture i smanjiti negativni utjecaj željezničkog sustava (prometa) na okoliš. Poboljšat će uvjete za intermodalni teretni i integrirani gradski promet te povećati sigurnost željezničkog sustava. | 6 operativnih lokacija s priključkom visoke snage za punjenje baterija do 2030. godine. | Link |
| Razvoj energetski učinkovitog zračnog prometa | Yes | Kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, opskrba električnom energijom trebala bi zamijeniti potrošnju tekućeg goriva u zračnim lukama. U tom pogledu potrebno je izgraditi infrastrukturu za opskrbu električnom energijom zrakoplova u mirovanju te infrastrukturu za opskrbu pretkondicioniranim zrakom (fiksnim ili mobilnim sustavima kojima se omogućuje vanjska opskrba kondicioniranim zrakom za hlađenje, ventilaciju ili grijanje kabina zrakoplova u mirovanju). | Infrastruktura dostupna u 7 zračnih luka do 2030. (ukupno 40 GPU sustava i ukupno 50 PCA sustava). | Link |
| Razvoj tržišta niskougljičnih goriva | Yes | Povećanje udjela OIE u prometu do 2030. godine kroz razvoj tržišta niskougljičnih goriva i postizanje planiranog udjela goriva proizvedenih iz obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u prometu. Provedba mjere zasniva se na izmjenama i dopunama relevantnih zakona i podzakonskih akata na temelju Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Ovom mjerom cilj je ostvariti preduvjete za opskrbu tržišta niskougljičnim gorivima, ispuniti postavljene ciljeve udjela obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru, ispuniti postavljene ciljeve u pogledu udjela održivih zrakoplovnih goriva. | Od 2025. svake godine minimalni udio SAF-ova od 2%, a od 2030. godine minimalni udio SAF-ova od 6%. | Link |
Industry
Neposredna potrošnja energije u industriji smanjila se za 15 % (0,7 % godišnje) u razdoblju od 2000. do 2022. godine. U 2022. godini potrošnja energije raspoređena je po industrijskim granama: proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda (32 % ukupne neposredne potrošnje energije industrije), proizvodnja kemikalija (5 %), industrija papira (6 %) i preostale grane industrije (56 %).
Figure 11: Final energy consumption of industry by branch
Source: ODYSSEEU razdoblju od 2000. do 2022. godine specifična potrošnja za proizvodnju cementa smanjila se za oko 21%, s bržim smanjenjem od 2014. godine.
Figure 12: Unit consumption of cement (toe/t)
Source: ODYSSEEIndustrijska potrošnja energije smanjila se za 0,20 Mtoe između 2000. i 2022. Ušteda energije imala je najveći doprinos tom smanjenju (-0,66 Mtoe), a slijede strukturne promjene (-0,17 Mtoe). Porast industrijske aktivnosti i ostali učinci (veći udio energetski intenzivnih proizvoda s industrijskim granama) pridonijeli su povećanju potrošnje za 0,37 odnosno 0,26 Mtoe.
Figure 13: Main drivers of the energy consumption variation in industry
Source: ODYSSEEPolitika energetske učinkovitosti RH u sektoru industrije usmjerena je na regulatorne, informativne i financijske mjere. Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, sva velika poduzeća obvezna su obavljati energetske preglede svakih pet godina ili alternativno uvesti standardizirani sustav upravljanja energijom na temelju međunarodnih normi. Sredstva iz europskih strukturnih fondova koriste se od 2017. godine za poticanje energetske učinkovitosti i OIE u prerađivačkoj industriji. Ukupno je dostupno 60 milijuna eura.
Table 4: Sample of policies and measures implemented in the industry sector
| Measures | NECP measures | Description | Expected savings, impact evaluation | More information available |
|---|---|---|---|---|
| Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama | Yes | Cilj ove mjere je osigurati nastavak sufinanciranje provedbe takvih mjera u proizvodnim industrijama i to kroz bespovratna sredstva i kroz financijske instrumente. | Procijenjene kumulativne uštede u razdoblju do 2030. 29,8 PJ (712 ktoe); procijenjeno smanjenje emisija CO2 u 2030. 1.158 ktCO2e. | Link |
