Overview

U 2015. finalna potrošnja energije u Hrvatskoj iznosila je oko 6,6 Mtoe. Sektor kućanstva s udjelom od 37% bio je najveći potrošački sektor u Hrvatskoj te godine. U odnosu na 2000. udio se smanjio za 1,4%, odnosno s 38,1% na 36,7%. Ukupni iznos potrošnje energije u kućanstvima u 2015. povećao se za 5,8% u odnosu na 2000. U istom je razdoblju potrošnja energije u sektoru prometa porasla za 36%, u uslugama za 52%, a u industriji je smanjena za 21%. Sektor zgradarstva, koji obuhvaća sektore kućanstva i usluga, sudjelovao je s udjelom od 48%. Ukupna finalna potrošnja energije u 2015. bila je nešto veća nego potrošnja energije u 2000. (9,8%).

Slika 1: Finalna potrošnja energije prema sektorima (normalna klima)

Source: ODYSSEE

Energetska učinkovitost za krajnje potrošače, mjerena ODEX-om, poboljšana je u prosjeku za 1,3% godišnje u razdoblju od 2000. do 2015. godine odnosno za 19%. U sektoru industrije učinkovitost je poboljšana za 28%, ili u prosjeku za 1,9% godišnje od 2000. godine. U sektoru prometa učinkovitost je poboljšana za 10%, ili u prosjeku za 0,7% godišnje. I u stambenom sektoru vidljiv je značajan napredak. Učinkovitost je povećana za 21% u razdoblju od 2000. do 2015. ili prosječno za 1,4% godišnje. Ovaj trend može se objasniti uvođenjem različitih propisa i financijskih poticaja (potpore i subvencije) za zgradarstvo i uređaje. U uslugama je učinkovitost poboljšana za 13%, ili u prosjeku za 0,9% godišnje.

Slika 2: Tehnički indeks energetske učinkovitosti (ODEX)

Source: ODYSSEE

U 2014. Hrvatska je usvojila treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NAPEnU) za razdoblje od 2014. do 2016., dok 4. NAPEnU za razdoblje od 2017. do 2019. Vlada još uvijek razmatra za usvajanje. Postoji nekoliko ciljeva utvrđenih NAPEnU-om: 1) potrošnja primarne energije u 2020. neće prijeći 448,5 PJ (10,71 Mtoe); 2) finalna potrošnja energije u 2020. neće prijeći 291,3 PJ (6,96 Mtoe); 3) prema članku 7. Direktive o energetskoj učinkovitosti nacionalni cilj za kumulativnu uštedu energije postavljen je na 54.250 PJ u razdoblju od početka 2014. do kraja 2020. (očekuje se da će se taj cilj ispuniti kombinacijom sustava obveze energetske učinkovitosti za dobavljače energije i alternativnih mjera); i 4) prema članku 5. Direktive o energetskoj učinkovitosti nacionalni cilj za godišnju uštedu energije u javnim zgradama postavljen je na 4,89 TJ (0,117 ktoe). Koristeći se metodama odozdo prema gore, procjenjuje se da će mjere predviđene energetskom učinkovitosti u 4. NAPEnU-u uštedjeti 13,65 PJ finalne potrošnje energije u 2020. Ukupna ušteda energije u finalnoj potrošnji, procijenjena metodom odozgo prema dolje, dosegla je 35,63 PJ, dok se procjenjuje da je ušteda energije u potrošnji primarne energije dostigla 55,26 PJ, s tim da je 76% (42,03 PJ) ušteda rezultat ušteda u finalnoj potrošnji energije i 24% (13,23 PJ) rezultat mjera energetske učinkovitosti u energetskoj transformaciji, prijenosu i distribuciji.

Table 1: Primjeri cross-cutting mjera

MeasuresNEEAP measuresDescriptionExpected savings, impact evaluationMore information available
Shema obveze energetske učinkovitosti (EEO)yesShema obveze energetske učinkovitosti (EEO) obvezat će dobavljače energije da zadovolje navedene ciljeve uštede energije. EEO shema još nije uspostavljena, ali provedba se očekuje čim se donesu izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti. Očekuje se da će shema osigurati 43% kumulativne uštede u članku 7. kroz mjere usmjerene na potrošače energije.VisokoLink
Informativne kampanje i promocija energetske uslugeyesSvi programi koji nude financijsku potporu mjerama energetske učinkovitosti popraćeni su snažnim promotivnim aktivnostima. Kampanje koordinira Nacionalno tijelo za koordinaciju energetske učinkovitosti te ih dokumentira na Nacionalnom portalu energetske učinkovitosti (www.enu.hr).SrednjeLink
Source: MURE

Buildings

U 2015. godini u sektoru zgradarstva grijanje prostora u potrošnji energije sudjelovalo je s oko 68%, električni uređaji s 15%, grijanje vode s 8% i kuhanje s 9%. Dok su električni uređaji zabilježili porast od 3% od 2000. godine, potrošnja za grijanje smanjena je za 1% u istom razdoblju. Osim toga, potrošnja energije za kuhanje i grijanje vode smanjila se za 0,3%, odnosno za 1,7%. Ukupna potrošnja finalne energije u sektoru zgradarstva porasla je za oko 5,8% od 2000. godine.

Slika 3: Potrošnja energije za grijanje po m2

Source: ODYSSEE

Slika 4: Korisna potrošnja energije po stambenoj jedinici

Source: ODYSSEE

Finalna potrošnja energije stambenih zgrada u 2015. godini bila je za 0,13 Mtoe viša nego u 2000. godini. Čimbenici koji su doprinijeli povećanju potrošnje energije u tom razdoblju uključuju: veće domove (za 0,4 Mtoe), ostale učinke (za 0,3 Mtoe), veći broj stanova (za 0,2 Mtoe) i klimatski učinak (za 0,05 Mtoe). Energetske uštede (0,6 Mtoe) djelomično su nadoknadile učinak čimbenika na rast potrošnje, ali je u promatranom razdoblju potrošnja energije povećana.

Slika 5: Glavni čimbenici promjena potrošnje energije u kućanstvima

Source: ODYSSEE

Od 2000. godine potrošnja energije po zaposleniku povećala se za prosječno 1,1% godišnje. Zbog širenja IT sektora i povećanja broja električnih uređaja u uredima, potrošnja električne energije po zaposleniku porasla je u prosjeku za 2,9% godišnje u promatranom razdoblju, unatoč činjenici da je većina električne opreme učinkovitija.

Slika 6: Ukupna potrošnja energije i potrošnja električne energije po zaposleniku (normalna klima)

Source: ODYSSEE

U Hrvatskoj je 2005. godine uveden prvi kôd termalne gradnje, koji je od tada više puta ažuriran i ojačan. Minimalni zahtjevi energetske učinkovitosti za zgrade ugrađeni su u Zakon o gradnji za nove zgrade, kao i za velike rekonstrukcije postojećih zgrada, a ovise o vrsti zgrade. Najveći potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti leži u postojećim već izgrađenim zgradama, jer je 85% njih izgrađeno bez građevinskih kodova. Stoga je poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada prioritet politike energetske učinkovitosti Republike Hrvatske. Vlada je 2014. godine usvojila četiri posebna programa za energetsku obnovu zgrada (za jednoobiteljske kuće, za višestambene zgrade, javne zgrade i poslovne zgrade), a od tada se i provode. Svaki od tih programa ima svoje ciljeve uštede energije, pri čemu je glavni uvjet na razini zgrade postizanje najmanje 50% smanjenja potreba za toplinskom energijom. Glavni instrumenti politike za zgrade, pored regulative, su financijski programi, od kojih su najčešće korišteni oni za višestambene zgrade i javne zgrade, uz korištenje Strukturnih fondova EU.

Tablica 2: Primjeri politika i mjera koje se provode u sektoru zgradarstva

MeasuresDescriptionExpected savings, impact evaluationMore information available
Program energetske obnove višestambenih zgradaProgram nudi do 60% potpora za mjere energetske učinkovitosti u skladu s preporukama energetskih pregleda. Glavni je zahtjev provesti mjere za poboljšanje ovojnice zgrade i postići smanjenje od najmanje 50% u potrebama zgrade za toplinskom energijom.VisokoLink
Program energetske obnove javnih zgradaProgram nudi potpore za mjere energetske učinkovitosti u skladu s preporukama energetskih pregleda. Potpore su u rasponu između 35 i 60% prihvatljivih troškova za energetsku obnovu. Glavni je zahtjev provesti mjere za poboljšanje ovojnice zgrade i postići smanjenje od najmanje 50% u potrebama toplinske energije zgrade.VisokoLink
Source: MURE

Transport

Cestovni promet u 2015. godini predstavljao je oko 90% ukupne finalne potrošnje energije u prometu. Željeznički promet imao je udio od oko 1,7%, vodni od oko 2%, a zračni promet od oko 6%.

Slika 7: Potrošnja energije u prometu prema vrsti vozila

Source: ODYSSEE

Putnički prijevoz se u razdoblju od 2000. do 2015. godine povećao za 37%. Ovo povećanje uglavnom je zabilježeno u cestovnom prometu (automobili i autobusi) dok se željeznički prijevoz smanjio.

Slika 8: Udio vrsta vozila u putničkom prometu

Source: ODYSSEE

Prijevoz robe (mjeren tonskim kilometrima) značajno se povećao, za oko 55% u razdoblju od 2000. do 2015. godine. Kada je riječ o ukupnom prijevozu robe, cestovni i željeznički prijevoz porastao je za 66%, odnosno 22%, a vodni promet smanjen je za 75%.

Slika 9: Udjeli vrsta prometa u teretnom prometu

Source: ODYSSEE

Potrošnja energije u prometu povećala se za oko 36% u razdoblju od 2000. do 2015. godine. Do tog je trenda došlo zbog činjenice da je ušteda energije manja od utjecaja učinka djelovanja i drugih učinaka.

Slika 10: Glavni čimbenici promjena potrošnje energije u sektoru prometa (2000-2014)

Source: ODYSSEE

Politika energetske učinkovitosti Republike Hrvatske u sektoru prometa usmjerena je na omogućavanje okvira za korištenje alternativnih goriva i na potporu korištenju učinkovitijih vozila. To se uglavnom provodi kroz fiskalnu politiku (posebni porez na motorna vozila) i financijske poticaje za učinkovitija vozila te za razvoj infrastrukture za korištenje alternativnih goriva.

Tablica 3: Politike i mjere koje se provode u sektoru prometa

MeasuresDescriptionExpected savings, impact evaluationMore information available
Porez na ugljik za motorna vozila2016. godine usvojene su revizije Zakona o posebnom porezu na motorna vozila. Posebni porez određuje se na temelju tržišne cijene motornog vozila, emisije CO2 (izražene u gramima po kilometru), volumena motora (izraženo u kubičnim centimetrima) i razini emisija stakleničkih plinova.MaloLink
Financijski poticaji za energetski učinkovita vozilaUčinkovita vozila (hibridna vozila s ograničenom emisijom CO2, plug-in hibridna vozila, električna vozila, vozila koja koriste druga alternativna goriva) financijski su potpomognuta sredstvima koja osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od 2014. godine.MaloLink
Source: MURE

Industry

Finalna potrošnja energije u industriji značajno se smanjila u razdoblju od 2000. do 2015. godine, za oko 1,4% godišnje, odnosno ukupno za 21,2% u tom razdoblju. Većina finalne potrošnje energije u 2015. godini bila je koncentrirana u četiri grane industrije: proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (30,25% ukupne potrošnje energije u industriji); proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda (18,6%); proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (13,8%) i građevinarstvo (9,12%).

Slika 11: Finalna potrošnja energije prema granama industrije

Source: ODYSSEE

Većina potrošnje energije u sektoru industrije ostvarena je u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i u 2000. i 2015. godini, ali s znatno manjim iznosom u 2015. godini. Potrošnja energije se smanjila za oko 25% u razdoblju od 2000. do 2015. godine u ovoj grani industrije. U proizvodnji prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda te građevinarstvu potrošena je približno jednaka količina energije u 2000. i 2015. godini. Značajno smanjenje potrošnje energije vidljivo je i u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda.

Slika 12: Jedinična potrošnja energije energetski intenzivnih proizvoda (toe/t)

Source: ODYSSEE

Od 2000. godine mnogi čimbenici pridonijeli su smanjenju potrošnje energije u sektoru industrije (-0,3 Mtoe): industrijska recesija, strukturne promjene i uštede energije djelomično su nadoknađene drugim učincima. Konkretno, od početka ekonomske krize uštede energije imale su znatno niži utjecaj zbog niže stope obnove opreme i neučinkovitog pogona.

Slika 13: Glavni čimbenici promjena potrošnje energije u sektoru industrije

Source: ODYSSEE

Politika energetske učinkovitosti RH u sektoru industrije usmjerena je na regulatorne, informativne i financijske mjere. Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, sva velika poduzeća obvezna su obavljati energetske preglede svakih pet godina ili alternativno uvesti standardizirani sustav upravljanja energijom na temelju međunarodnih normi. Planira se uspostavljanje mreže industrijske energetske učinkovitosti za pružanje informacija i tehničke pomoći. Također, ranije je nacionalni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pružao financijsku potporu industrijskim korisnicima za uvođenje sustava upravljanja energijom i za provedbu mjera energetske učinkovitosti. Sredstva iz nacionalnog fonda zamijenjena su sredstvima iz Strukturnih fondova EU, od kojih je dostupno 60 milijuna eura.

Tablica 4: Politike i mjere koje su na snazi u sektoru industrije

MeasuresDescriptionExpected savings, impact evaluationMore information available
Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u industriji s financijskim sredstvima EUPotpore i povoljni zajmovi za investicije u energetsku učinkovitost i OIE predviđeni su u svim industrijskim granama osim u prehrambenoj industriji i industriji duhana.VisokoLink
Source: MURE